Kultura Crne Gore
Ta se država nalazi na Balkanu, okružena susjednim zemljama koje su nekada bile republike jedinstvene federacije. Stoga se u kulturi Crne Gore mogu naći slični bosanski ili hrvatski običaji i obilježja. Kuhinja i nacionalne nošnje, praznici i glazba balkanskih zemalja također imaju mnogo toga zajedničkog, a jezična barijera za stanovnike Rusije kada putuju oko Crne Gore izgleda vrlo uvjetno.
Dragocjena posuda
Upravo ovo poređenje pada na pamet umjetničkim kritičarima koji proučavaju kulturu Crne Gore. Duga stoljeća, zemlja je razvijala svoje tradicije, stanovnici su se bavili različitim vrstama narodne umjetnosti, skladali glazbu, pisali knjige i stvarali veličanstvena arhitektonska remek-djela.
Još u davnim vremenima su na području današnje Crne Gore postojala prva naselja, a povijesna blaga koja su pronašli arheolozi sugeriraju da je društvo već stvorilo prva kulturna remek-djela. Keramičke posude sa štukaturama ili oslikanim ukrasima, arhitektonskim ulomcima drevnih bazilika i urezani ukras sačuvanih arhitektonskih znamenitosti u prvim slavenskim naseljima primjeri su živopisne i osebujne kulture koja je nastala u podnožju Crne planine početkom nove ere.
Središte srednjovjekovnog doba crnogorske kulture bio je grad Kotor, čiji je povijesni centar pod zaštitom UNESCO-a i uvršten je u listu svjetske kulturne baštine.
Hramovi i njihovo značenje
Uticaj Bizanta na poseban je način utjecao na razvoj crnogorske kulture: na njenom teritoriju počele su se graditi pravoslavne crkve, kojih danas ima nekoliko stotina. Najvažnije sačuvane znamenitosti Crne Gore postaju predmet budne pozornosti brojnih gostiju zemlje:
- Katedrala svetog Tripuna u Kotoru, čiji su križni lukovi podignuti u dalekom XII. Stoljeću.
- Crkva kod samostana u Moraču, sagrađena u XIII stoljeću.
- Freske crkve, sagrađene u XI stoljeću u Stonu u čast svetog Mihovila.
- Crkve iz 15. stoljeća u Swachu, građene u skladu s romanskim stilom, ali imaju neke gotičke elemente, koji građevini daju posebnu svečanost i strogost.
Književni spomenici
Najstarija rukopisna književna remek djela koja su danas poznata pojavila su se na teritoriju moderne Crne Gore već u 10. stoljeću. Tada su, pet stotina godina kasnije, knjige počele tiskati, a prvo takvo djelo bio je Psalter. U seoskim manastirima čuvaju se stotine srednjovjekovnih rukopisa, koji su važan dio kulture Crne Gore.