Keltsko more
Obala Sjeverne Europe ispire Keltsko more. Pripada slivu Atlantskog oceana. Pristup Keltskom moru imaju zemlje poput Irske, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. Njegova najveća dubina bila je fiksirana na 150 m. U moru je prosječna dubina 100 m. Na dnu vodenog područja nalaze se grebeni visine oko 55 m, koji tvore uzvišenja i plitke (obale).
Obala Keltskog mora prekrivena je brdima. Na irskom teritoriju postoje brojne uvale slične fjordovima. Najveći otok u vodama je Wessan - posjed Francuske. Poznat je po svjetionicima. U blizini Britanije je arhipelag Scilly, čija površina nije veća od 16 četvornih metara. km Gotovo nema otoka uz obalu Irske. Najznačajnije uvale: Bristol i Biscay.
Ključne činjenice o Keltskom moru
Malo more nastalo je prije otprilike 10 tisuća godina, u razdoblju topljenja leda. Ime je dobio po keltskim plemenima koja su nekada naseljavala obalna područja. Prije toga, dio Keltskog mora proglašen je tjesnacem Svetog Jurja. Karta Keltskog mora pokazuje da trenutno morske granice prolaze duž dubokog zaljeva Bristol, tjesnac St Georgea i širokog Engleskog kanala. Zapadna i južna granica vodnog područja povučene su duž keltske police.
Glavna prednost Keltskog mora je stalan jak vjetar zahvaljujući kojem se okreću turbine postavljenih vjetroagregata. Polica je bogata naftom, što je također od velike važnosti za obalne zemlje. U Keltskom moru razvija se ribolov. U mnogim gradovima koji se nalaze u blizini ovog akumulacije postoje ribarske luke. Morske rute presijecaju se u vodnom području, međutim, ovdje je malo velikih luka. Oni uključuju samo Corka i Waterforda. Na obali Irskog mora mještani razvijaju turizam. Odmornike privlače prekrasni krajolici Irske, Walesa, poluotoka Bretanje.
Klima
Na području Keltskog mora dominira umjerena okeanska klima. Prosječna temperatura zraka zimi je +7,8 stupnjeva. Ljeti temperatura doseže +16 stupnjeva.
Podmorje
U Keltskom moru postoji mnogo planktonskih formacija koje su hrana za ribu. U bankama se nalaze komercijalne vrste riba. Za industriju su važni bakalar, oslić, skuša, plavi kit, lignje. Prirodni svijet ovog mora pati od nepovoljne ekologije. Kadmij i živa obiluju vodom..