Kultura Finske
Stanovnici zemlje Suomi iznenađujuće su uspjeli sačuvati kulturne tradicije svojih predaka, datirajući još iz vremena poganske vladavine, te ih dostojanstveno i skladno kombinirati s pravoslavnim običajima. Dobiveni koktel s pravom se može nazvati finskom kulturom, čija su glavna odlika suzdržanost, kvaliteta i čvrstina. Međutim, ove su osobine gotovo glavna obilježja u karakteru bilo kojeg Finca.
Postoji utjecaj izvana
Na finsku kulturu uvelike su utjecali običaji i tradicije susjednih skandinavskih zemalja, posebice jer su njihovi narodi uvijek imali mnogo toga zajedničkog s Fincima. Skandinavska plemena obožavala su iste bogove, vremenski uvjeti u kojima su živjeli bili su vrlo slični, pa su zato i praznici postali slični, kuhinja je bila srodna, a glazba i pjesme bili su jednako suzdržani i uglađeni.
Blizina Karelije dala je Fincima pjesnički ep "Kalevala", koji su počeli nazivati karelijansko-finskim. Knjiga se temelji na pedeset runa - pjesama narodnosti Karelije i Finske, koje je prikupio i sistematizirao finski lingvist E. Lennrot. "Kalevala" je uvelike utjecala na čitavu sljedeću ne samo književnu, već i glazbenu komponentu finske kulture. Usput, Finci su ponosni na svojeg nobelovca iz područja pisanja knjiga, Fransa Sillanpää.
Kamene tradicije
Finska arhitektura ponovno se oblikuje na temelju karakteristika života, oštre prirode, teških klimatskih uvjeta. Stanovi Finca su čučnjevi, čvrsti i čvrsti, nemaju poseban ukras, građeni su od kamena i drveta. Kamena arhitektura dolazi do izražaja u 12. stoljeću tijekom izgradnje hramova. Životni primjer srednjovjekovne crkvene arhitekture je ansambl u blizini katedrale Turku.
Stekavši neovisnost, finski narod počeo je pažljivo čuvati i unapređivati nacionalne tradicije. Ta je želja zahvatila sva područja finske kulture, a u zemlji su se počele pojavljivati škole i radionice u kojima je bilo tko mogao naučiti izrezbarati drvo ili kovati metal.
Kultura ima praznik
Poseban stav prema finskoj kulturi izrazio se u činjenici da se posljednjeg dana zime zemlja posebno slavi. Vidjevši zimu, Finci slave Dan Kalevale, inače nazvan Dan finske kulture. Elias Lennrot je 1835. godine potpisao svoj potpis 28. veljače, poslavši na tisak prvo izdanje čuvenog epa..
